Što vide bebe – razvoj vida (I.dio)

Većina roditelja kad priprema sobicu za dolazak bebe boja zidove u pastelne ili šarene boje. Posteljina, igračke su većinom šarene… Da li je to nešto što bebe vide ili im je ipak sve mutno ili čak zbunjujuće? U ovom prvom dijelu teksta ćemo se upoznati sa razvojem vida, anatomijom i fiziologijom oka, ali prvenstveno želimo osvijestiti važnost vida koji je prijeko potreban za svakodnevno funkcioniranje i razvoj djeteta, kao i važnost ranog prepoznavanja poteškoća vida i započimanja rane intervencije.

Kako bi mogli govoriti o vizualnoj stimulaciji i nekim strategijama koje se svakodnevno mogu primjeniti, naravno nakon opsežne procjene vida i vizualnih funkcija, moramo biti upoznati sa anatomijom, razvojem vida kao i s tim kako vid utječe na ostala razvojna područja.

Razvoj vida započinje još tijekom trudnoće, odnosno prenatalno. 22. dan gestacijske dobi počinje formacija oka, a sa oko 6-8 tjedana GD se razvija optički živac koji se počinje mijelinizirati sa oko 24 tjedna GD (http://www.infantva.org/documents/conf-PrenatalSensoryDevelopment.pdf ). Neuroni bitni za vid su smješteni u korteks sa oko 26 tjedana GD ( S.Tucker Blackburn, PhD, RN, FAAN; Maternal, Fetal, neonatal Physiology; 3rd edition; Neurologic, Muscular and Sensory Systems; 15.dio; 570.str) te tada dijete počinje i otvarati oči (https://poliklinika-harni.hr/trudnoca/pregled/26-tjedan ). Sa 6 mjeseci prenatalno mogu razlikovati svjetlost dok sa 33 tjedna zjenice oka mogu detektirati svjetlost te se širiti i skupljati (https://firsttimepregnancy.org/pregnancy-questions/how-your-babys-senses-develop/ ).

Kad dođu na ovaj svijet suočavaju se sa mnogo izazova na koje se prilagođavaju vremenom. Novorođenčad vidi sjene. Najbolje reagiraju na određenoj udaljenosti na vizualnu metu i na dobro označene kontraste. Vid je važna komponenta koja utječe na cjelopkupan razvoj djeteta. Npr. ako beba ima poteškoća na području vida iz različitih razloga, tada neće uspješno detektirati Vaše lice, može ga vidjeti zamućeno ili duplo, neće moći detektirati Vaš osmjeh koji mu pružate dok istodobno u određenoj dobi očekujete od bebe da Vam uzvrati taj osmjeh uz kontakt očima. No, jedino što uočavate jest da Vaše dijete stalno okreće glavu od Vas, ne gleda Vas, ne uzvraća Vam osmjeh te dolazi do manjka privrženosti, do zabrinutosti. Sve to otežava razvoj komunikacije, socio-emocionalnih vještina. Isto tako, dijete zbog poteškoća sa vidom ne zamjećuje predmete u okolini što otežava procjenu koliko je predmet udaljen, procjenu veličine, oblika predmeta te će ga to ometati u posezanju za predmetom, manipulacijom, istraživanjem te će imati manjak iskustva i u kretanju jer je nesigurno u prostoru. Zbog tog može doći doći do motoričkog zaostajanja, ali i kognitivnog jer dijete ne istražuje, nema iskustva. Sad možemo povezati koliko je važan vid za razvoj djeteta, ali i pravovremeno otkrivanje poteškoća u vizualnom funkcioniranju i intervencija.

Krenut ćemo od početka kako bi se što bolje upoznali sa anatomijom, funkcijom i razvojem vida.

Preduvjet za razvoj vida je uredna anatomija i fiziologija. Promjer oka novorođenčeta je 17mm, dok je kod odrasle osobe 24mm.

Oko je organ koji je sastavljen tri ovojnice, a to su bjeloočnica, žilnica i mrežnica. Kao što sam naziv govori, bjeloočnica je bijele boje i vanjska je ovojnica oka. U srednjem je dijelu bjeloočnica prozirna i taj se dio zove rožnica te svjetlost dolazi u oko kroz nju. Žilnica je srednja ovojnica koja sadrži krvne žile. Iza rožnice, dolazi šarenica sa zjenicom, a iza nje je očna leća čija je uloga sakupljanje svjetlosti. Mrežnica je unutrašnja ovojnica na kojoj nastaje slika sakupljanjem svjetlosti. Nalazi se u stražnjem dijelu oka te se smatra produžetkom očnog živca jer se na njoj stvara slika onog što vidimo u vidnom polju ( http://drmilanpavic.com/prirodno/kako-popraviti-vid-u-roku-od-7-do-15-dana/20-frontpage/314-anatomija-i-fiziologija-oka ).

Slika 2. Put od oka do primarnog vizualnog korteksa (http://www.edoctoronline.com/medical-atlas.asp?c=4&id=21878 )

Ali, kako i gdje nastaje slika onog što vidimo? Svjetlost koju vidimo prolazi kroz rožnicu, zjenicu, preko očne leće do mrežnice na kojoj nastaje obrnuta slika od one koju vidimo. Receptori unutar mrežnice transformiraju svjetlosne impulse u električne koji se prenose aferentnim vlaknima kroz optički živac do hijazme. Hijazma ima oblik slova X te se tu križaju živčana vlakna koja dolaze iz jednog dijela mrežnice, dok dok drugi dio živčanih vlakana koja dolaze iz mrežnice ostaju neukrižena te na taj način i lijeva i desna polutka vidnog dijela mozga dobivaju podražaje iz oka (http://struna.ihjj.hr/naziv/opticka-hijazma/42433/ ). Slika koju vidimo se vidnim živcem prenosi dalje do vizualnog korteksa.

Sada možemo krenuti na razvoj vida 🙂 Već smo gore spomenuli kako razvoj vida počinje prenatalno. Sada ćemo opisati važne stavke u razvoju vida koje se javljaju u određenom razvojnom periodu, a veoma kratko ćemo se osvrnuti na moguće posljedice ako ono određeni miljokaz izostaje (o poteškoćama, izostanku miljokaza kao i o mogućim strategijama ćemo više pričati u sljedećem tekstu). U prvoj godini života razvoj vida se događa brže nego u bilo kojoj drugoj dobi!

Vid je bitan za razvoj komunikacije, motorike, pamćenja, spoznaje kao i za razvoj socioemocionlnih vještina.

Prema Lei Hyvarinen (2014.), imamo 5 osnovnih vizualnih miljokaza koji su bitni za ranu detekciju, a to su:

1. Kontakt očima

Bebe vide tijekom 1. mjeseca života predmete i lica koja su mu bliže, odnosno na nekoj udaljenosti od 30 cm od oka. Bolje vide jasnije kontraste kao što je crno-bijelo-crveno. Jako je bitno dobro uočiti da li dijete u ovom periodu uspostavlja kontakt očima sa komunikacijskim partnerom ili mu gleda u rub kose ili negdje drugdje, s tim da je bitno da ne gori jarko svijetlo iznad djeteta i slično. Kod tipičnih beba inicijalni kontakt očima se pojavljuje u dobi od 6-8 tjedana života. Dakle, beba je zainteresirana za lice, facijalne ekspresije te ciljano gleda oči komunikacijskog partnera. Ako do 9.tjedna života izostaje kontakt očima potreban je očni pregled kojim će se ustanoviti da li beba ima problema sa možda zamućenom ili duplom slikom te je to razlog ne uspostavljanja očnog kontakta ili je pak u pitanju nešto drugo. Izostankom očnog kontakta dijete nije u mogućnosti zamjećivati facijalne ekspresije sugovornika, a ubrzo bi trebalo doći i do socijalnog smješka koji također zbog tog može izostati. Djeca imitiraju osobe gledajući ih, uče o komunikaciji, prateći izraze lica te izostankom očnog kontakta dolazi i do poteškoća sa ranom vizualnom komunikacijom. Procjenom se treba utvrditi pozadina problema te odmah krenuti sa prilagodbom i strategijama koje će podupirati djetetov razvoj. Kontakt očima je bitan za roditelje jer dobivaju feedback od svog djeteta, raste međusobna povezanost, dok kod roditelja čija djeca nemaju kontakt očima imaju rastu upitnici iznad glave, dijete im se čini kao da ih ne primjećuje.

2. Uživanje u vizualnoj komunikaciji

Uživanje u vizualnoj komunikciji označava da beba prati roditelje što rade, uživaju gledajući roditeljeve reakcije, smije im se, vokalizira. Beba na taj taj način počinje razvijati dijeljenje zajedničkog vizualnog interesa, kao i učenje o različitim emocijama i ekspresijama. Navedeno utječe na povezanost na relaciji roditelj-dijete. Ovaj miljokaz bi se trebao pojaviti sa oko 12 tjedana djetetova života, kod nekih se zna pojaviti i ranije.

3. Istraživanje ruku (dovođenje u središnju liniju tijela, promatranje te primicanje ustima)

Dob kada dijete počinje gledati svoje ruke, promatrati ih, pomicati u središnjoj liniji tijela te primicati ustima kako bi ih i oralno istražila je sa 3-4 mjeseca života. Početak navedenog dprinosi razvoju okulomotorne koordinacija (koordinacije oko-ruka), ali i početku svjesnosti o 3D prostoru. Dijete dobiva i nove taktilne informacije koje su bitne za razvoj svjesnosti tijela. Ovo je veoma bitno za razvoj jer dijete s ovim započinje i procjenjivati koliko je nešto udaljeno, preduvjet je za posezanje za predmetom. Poboljšava se okulomotorna kontrola te se manje javlja otklon oka u odnosu na prije kada su i sami mišići oka bili nezreliji. Okulomotrna kontrola uključuje akomodaciju (sposobnost oka da se prilagodi kako bi gledalo na različitu daljinu, a da oštrina slike ostaje ista) i konvergenciju (to je istovremeni pokret očiju jedno prema drugom s ciljem zadržavanja pogleda na predmetu).

4. Cilju usmjereni pokreti

Navedeno podrazumijeva gledanje željenog predmeta i posezanje prema njemu, cilju. Dijete je sad dovoljno razvilo kontrolu nad pokretima udova, odnosno svojih ruku te je u mogućnosti posezati za predmetom. Ovo se pojavljuje u dobi u 5.-6. mjesecu djetetova života. Dijete promatra i druge vršnjake u aktivnostima i imitira cilju usmjereno posezanje za predmetom interesa. U dobi od 6 mjeseci percepcija dubine kod tipične djece je dobro razvijena. Ruke se navode kao i “druge oči” jer kroz manipulaciju predmetima dijete dobiva različite informacije o teksturi, veličini, obliku, i slično ( http://www.lea-test.fi/index.html ). Problem nastaje kada dijete ima izazova na vizualnom području koji mu otežava sudjelovanje u istraživanju.

5. Prepoznavanje poznatih lica

Dijete u dobi od 7-10 mjeseci raspoznaje poznata lica od nepoznatih i prije nego što im se osobe obrate, odnosno djeca su u mogućnosti ih raspoznati na temelju vida. Dijete ima tipičnu vizualnu komunikaciju kao i okulomotornu koordinaciju.

U narednim člancima ćemo pričati o tome što se događa kada dijete ne dostiže određene vizualne miljokaze, odnosno koje su posljedice, kao i o strategijama koje mogu pomoći u djetetovu razvoju.

Cilj je i osvijestiti koliko je vid bitan jer često zaboravimo i ne uzimamo u obzir tu važnu funkciju te smo usmjereni na druga područja. Za vid i vizualne funkcije je izrazito bitno što ranije provjeriti kod oftalmologa i napraviti određene procjene za vizualne funkcije kako bismo što ranije intervenirali i umanjili posljedice i na druga razvojna područja.

Pomoćni izvori:

  1. http://www.infantva.org/documents/conf-PrenatalSensoryDevelopment.pdf
  2. http://www.infantva.org/documents/conf-PrenatalSensoryDevelopment.pdf
  3. S.Tucker Blackburn, PhD, RN, FAAN; Maternal, Fetal, neonatal Physiology; 3rd edition; Neurologic, Muscular and Sensory Systems; 15.dio; 570.str
  4. https://firsttimepregnancy.org/pregnancy-questions/how-your-babys-senses-develop/
  5. http://drmilanpavic.com/prirodno/kako-popraviti-vid-u-roku-od-7-do-15-dana/20-frontpage/314-anatomija-i-fiziologija-oka
  6. http://www.lea-test.fi/index.html
  7. http://struna.ihjj.hr/naziv/opticka-hijazma/42433/
  8. https://hr.wikipedia.org/wiki/Konvergencija_(oko)
  9. https://hr.wikipedia.org/wiki/Akomodacija
  10. Razvoj vida u dječjoj dobi, S.Seitz; Dnevni centar za rehabilitaciju Mali dom; Edukacijski Centar; Stručna podrška u ranoj razvojnoj dobi; IV.modul; 2018.

Izvori slika:

  1. pixabay.com
  2. http://www.edoctoronline.com/medical-atlas.asp?c=4&id=21656
  3. http://www.edoctoronline.com/medical-atlas.asp?c=4&id=21878