Znate li onaj osjećaj kad gledate ili grlite nekog i kažete kako ste se raznježili ili kako Vam je toplo oko srca? Da li znate što se tad događa u Vašem tijelu? Za to je zaslužan hormon ljubavi-oksitocin.

Oksitocin je glavni hormon za povezanost, odnos, bliskost. Mi ćemo se više zadržati na odnos roditelj-dijete, no oksitocin itekako ima utjecaja na odnose kod odraslih osoba.

Oksitocin je hormon koji je zaslužan za kontrakcije maternice tijekom poroda. Danas se za podršku tim kontrakcijama daje umjetni oksitocin tzv. drip.

Prva navala oksitocina događa se upravo odmah nakon rođenja kad se novorođenče stavi na majčina ili očeva prsa ako majka nije u mogućnosti. Taj kontakt koža na kožu koji danas gotovo svi prakticiraju u rodilištima je iznimno važan za razne procese. Osim što se oslobađa oksitocin i kod majke i kod djeteta, on djeluje na povezanost, privrženost, dolazi i do poboljšanje funkcije srca i pluća jer dijete osjeti majčine otkucaje srca koje je čulo i u maternici, dolazi do stabilizacije tjelesne temperature što je izuzetno važno u prematurusa. Upravo ta taktilna stimulacija koža na kožu je važna i za daljnje provođenje kako bi se razvila privrženost, vezanost, neurološku stabilnost (Ž.Vučinović, Vježbam-rastem, priručnik za poticanje razvoja djece).

Dijete treba nositi, grliti, maziti, provoditi baby masažu, osigurati duboke pritiske.. Sve je to taktilni podražaj, koža na kožu, koji je izuzetno bitan za daljnji djetetov razvoj te se oslobađa oksitocin, koji se, nemojmo zaboraviti, otpušta i za vrijeme dojenja. Nemojte se bojati da ćete, kako često čujemo u okolini, razmaziti bebu. Beba se ne može razmaziti. Zapravo kroz poljupce, grljenje, nošenje razvija se emocionalna sigurnost, stabilnost, privrženost i zadovoljstvo. (Ž.Vučinović, Vježbam-rastem, priručnik za poticanje razvoja djece). Brojna su istraživanja pokazala kako djeca koja su kao dojenčad bila tretirana na taj način, kasnije imaju bolje reakcije na stres, emocionalno su stabilnija, bolje su spavala, imala su bolje intelektualne sposobnosti te je veza majka dijete bila bolja. Majkama je taj kontakt smanjivao mogućnost postporođajne depresije.

Također su istraživanja pokazala kako je važno nositi, grliti dijete jer to direktno utječe na njihov DNA. Odnosno, pronašli su razliku u zrelosti stanica djece koja su bila često u fizičkom kontaktu (nošena, grljena) od onih koja nisu. Naravno, djeca koja nisu imala takvu vrstu kontakta sa skrbnicima imala su manje zrele stanice nego što su trebala imati u svojoj dobi za razliku od one djece koja su bila nošena, grljena, mažena.

Sad kad znamo što je oksitocin, način na koji se oslobađa i na što djeluje, trebalo bi malo ući u dubinu s pitanjima koji dio mozga oslobađa oksitocin i kako je zapravo sve to povezano sa emocijama.

Koji dio mozga je zaslužan za otpuštanje oksitocina?

Hipofiza oslobađa oksitocin pod utjecajem hipotalamusa. Zapravo, oksitocin nastaje u hipotalamusu, a oslobađa ga hipofiza pod njegovim utjecajem. Hipofiza je endokrina žlijezda koja se nalazi u turskom sedlu. Hipotalamus je dio međumozga, a zaslužan je za osnovne životne tj. tjelesne funkcije kao što je održavanje tjelesne temperature, hranjenje i pijenje, rad srca, ima utjecaj na autonomni živčani sustav i endokrini živčani sustav.

Kako je oksitocin povezan sa emocijama?

Dakle, oksitocin se oslobađa dodirom, izmjenjivanjem pogleda sa svojim djetetom i tako raste njegova razina. Samim tim je povećana aktivnost amigdale koja je zadužena za emocije. Amigdala je dio limbičkog sustava koji je važan za memoriju, učenje, emocije, reakcije, prisjećanje jer kroz njega prolazi njušni sustav. Sjetite se kako nas neki miris može prisjetiti na neki događaj, osobu ili predmet. Limbički sustav je također važan za komunikaciju, socijalizaciju i odnos majka-dijete.

Naše tijelo, mozak, neurološki sustav, emocije, učenje, pamćenje,..Sve je međusobno povezano i tako savršeno napravljeno. A mozak je još uvijek velika nepoznanica.

Nadamo se da smo vas napunili s okitocinom! Nastavite se grliti i maziti! 🙂

Pomoćni izvori:

1. Ž- Vučinić; Vježbam-rastem; priručnik za poticanje razvoja djece (156-160.str.); Medicinska naklada, 2019., Zagreb
2. https://www.miamiherald.com/news/nation-world/national/article186889938.html?fbclid=IwAR3QI8AaYAuFyIkUD_K5Vv-k6bsnBeCudC6iNJiZ36TojPyqKyytG7fdOCg
3. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/30852/Hormon-ljubavi.html
4. https://hr.wikipedia.org/wiki/Hipotalamus

Izvor slika:

1. pixabay.com