Podrška, edukacija prije, tijekom i nakon potresa roditeljima i djeci s teškoćama u razvoju te osobama s invaliditetom

Nažalost, naše je životno područje postalo seizmički i tektonski vrlo aktivno i moramo se naučiti živjeti s potresima. Znamo da u nekim zemljama kao što je Japan, stanovništvo od malena podučavaju što je potres i kako se ponašati za vrijeme i nakon njega. Mi nismo naviknuli na potrese i svakako je to stresno za sve nas. U prošlom članku smo naveli 5 načina kako djeci možete objasniti što je potres, kako do njega dolazi. Podrška, edukacija prije, tijekom i nakon potresa roditeljima i djeci s teškoćama u razvoju te osobama s invaliditetom je ključna u ovim trenutcima. Navesti ćemo kako možete kroz igru i druge strategije izvježbati što raditi za vrijeme potresa i nakon njega.

Kolega Davor Duić je jedan od radnih terapeuta koji je uz kolegice i članice udruge Sjena i aRTis INCLUDUm obišao obitelji s djecom s teškoćama u razvoju koji su pogođeni potresom u Sisačko moslavačkoj županiji. Davor je, motiviran tim iskustvom, predložio neke aktivnosti koje bi mogle pripremiti ne samo obitelji djece s poteškoćama u razvoju već za svu djecu u slučaju potresa, kao i osobe s invaliditetom te osobe koje imaju izazove na području mentalnog zdravlja.

Potres je za većinu ljudi traumatsko iskustvo, a pogotovo onima kojima je prethodno narušeno fizičko i mentalno zdravlje. Važno je educirati se te kasnije što bolje pripremiti i pokušati kroz igru ‘vježbati’ što napraviti za vrijeme i nakon potresa kako bi se smanjilo šok, paniku i izbezumljenost, kao što to rade zemlje i ljudi koji žive na trusnim područjima kao što je Japan.

Roditelji i djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i osobe s poremećajima mentalnog zdravlja često su marginalizirana skupina u društvu te ni u ovim trenucima nije dovoljno posvećena pažnja i misli kako oni sve to proživljavaju i kako im se može pomoći u slučaju potresa, ali i drugih opasnosti!

Pogledajte primjer videa vježbe u jednoj japanskoj školi te na koji način se učenici brinu za djecu s invaliditetom!

Prema najavama uskoro bi trebale krenuti evakuacijske vježbe u našim vrtićima, školama i ustanovama! Vježbe bi trebalo u kontinuitetu održavati i izvoditi u cijeloj Hrvatskoj.

Strategije

1. Informirati se    

Za početak trebalo bi se informirati se o generalnim uputama službi za upravljanje u hitnim situacijama u slučaju potresa:

https://civilna-zastita.gov.hr/upute-za-gradjane/82

https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/uhs%20LETAK%20potres%20karta.pdf

 Sve upute mogu se i vizualno potkrijepiti kako bi se lakše zapamtilo i vizualiziralo.

2. Napraviti unaprijed strategije što u slučaju potresa

  • Dogovoriti i uvježbati pomoć s ukućanima ili susjedima jer kao što znate dobar susjed zlata vrijedi 🙂
  • Izraditi prilagođeni tlocrt evakuacijskog puta
  • Označiti zgrade ili objekta gdje se nalazi osoba s invaliditetom i popisa tko bi se za njih mogao pobrinuti ili pomoći u slučaju opasnosti
  • Ergonomska prilagodba za evaluacijski put
  • Napraviti evakuacijski put od samoljepljivog papira ili traka koje svijetle u mraku napraviti strelice na podu prema izlazu jer kad se dogodi jači potres uglavnom nema struje i može biti mrak. Za slijepe i slabovidne osobe i osobe s oštećenjima sluha mogu se korisiti gumene taktilne trake ili svjetleće (kao u avionima) ili vizualno uočljive i reflektirajuće trake na zidu ili podu
  • Unaprijed imati spremljenu torbu ili ruksak s potrebnim stvarima i opremom koju možete držati kraj izlaznih vrata (kopija identifikacijske i medicinske dokumentacije, lijekovi, baterijska lampica, radio, topla odjeća, igračke, punjač ili dodatna baterija, omiljena suha hrana, energetske pločice i suho voće, voda ili drugo za što pretpostavljate da će vam trebati)…..jedna majka djeteta s teškoćama je ispričala da dijete nije moglo zaspati bez svoje pridžame jer mu ona pruža osjećaj poznatog i sigurnog te je dio njegove svakodneve rutine
  • Obilježiti mjesto (X) gdje se sakriti ili stati ispod nosivog zida, čvrstog štoka ili stola
  • Slikati dio stana koji je sigurno mjesto u slučaju potresa i držati na vidljivom mjestu.
  • Također neće svaka osoba ili dijete moći doći do tog najsigurnijeg mjesta u stanu za vrijeme potresa (ovisi o fizičkim i drugim sposobnostima). Možete odrediti , označiti ili osigurati najsigurnije mjesto za svaku prostoriju u slučaju potresa.
  • Probajte ostaviti par jastuka u svakom dijelu stana te ako imate na vidljivo mjesto odložiti sigurnosne kacige (kaciga za bicikl ili skijanje isto mogu poslužiti)
  • Za djecu koja su u strahu, ne razumiju što se događa ili ne žele izaći iz zatvorenog prostora pokušajte osmisliti i osigurati aktivnost ili predmet (mamac) koji bi označio povod za izlazak van (obećanje za odlazak na voljeno mjesto, uzimanje neki voljeni predmet, igračku ili hranu)……...jedna majka djeteta s autizmom ispričala je kako dijete nije htjelo izaći iz kuće nakon potresa te da ga jedino motivira kada mu se najavi odlazak u željeni dućan
  • Ako se radi o djetetu ili osobi s nemogućnosti samostalnog kretanja (osoba ili dijete u invalidskim kolicima), a nalaze se na katu u stanu ili kući osmisliti najbolji mogući i siguran način kako spustiti osobu uz pomoć madraca, napuhanog čvršćeg madraca za spavanje ili vreće za spavanje ispunjenom jastucima po stepenicama ili uz pomoć plahte/dele. Svakako je potrebna RAZRADA ZA ŠTO SIGURNIJE I JEDNOSTAVNIJE SPUŠTANJE, TRASNFER ili NOŠENJE koju bi trebalo proći sa stručnjakom za sigurnost (npr. vatrogasci, službe za spašavanje).

3.     Vježbanje što napraviti u slučaju potresa kroz igru

  • Najavljena igra i vježba (uz označavanje nekog alarma), kasnije ne najavljena i spontana
  • Vježba kroz igru (igra potres/poplava, odbrojavanje do sigurnost mjesta). U igri potres/poplava svi ukućani mogu sudjelovati i zabaviti se! Kad kažete potres djeca se moraju sakriti ispod nečega ili na prethodno X-om označena sigurna mjesta. Kad kažete poplava tada se mora pobjeći od nadolazeće vode tako da se morate popeti negdje. Zabavno je ako i svaki put dijete mora samo osmisliti mjesto bez da ponavlja mjesto koje je već prethodno koristilo (time se potiče snalaženje u novonastaloj situaciji odnosno ideacija i planiranje zajedničkog naziva praksije)

4. Za vrijeme potresa

  • Ostati što smireniji i bez panike
  • Postupiti prema generalnim uputama službi za upravljanje u hitnim situacijama u slučaju potresa
  • Postupiti prema izvježbanoj igri i vježbi 

5. Nakon potresa

  • Izaći što prije i sigurno iz zatvorenih prostora na čistinu
  • Nakon što se izađe iz kuće u slučaju potresa možete osigurati ‘sigurnu zonu‘ (kutija, šator ili auto u kojem su stvari koje osoba ili dijete jako voli, puštanje mirne i relaksirajuće glazbe, stavljanje zaštitnih ili audio slušalica, korištenje čvrstog zagrljaja/pristiska, pokrivanje s teškom dekom ili nošenje težinskog prsluka kojeg možete držati u automobilu)
  • Skretanje i usmjeravanje misli na pozitivne stvari ili aktivnosti  (pričanje priča, slušanje glazbe, izvođenje neke voljene aktivnosti, slobodna igra, više slobode) ili neku vrstu aktivnosti baziranih na senzorici (masaža s blagim eteričnim uljem, maženje kućnog ljubimca, korištenje ekrana i igrica, korištenje predmeta koji proizvode određeni prihvatljivi zvuk ili vizualnu stimulaciju).
  • Osigurati neku vrstu ili dio rutina koja može biti putokaz/usmjerivač za vraćanje djeteta ili osobe u vlastitu sigurnost i neke poznate rutine

Svakako ako vam je potrebna psihološka pomoć nazovite i zatražite besplatno savjetovanje pri Hrvatkom psihološkom društvu ili pogledajte onlinu platformu ‘Kako si?’ s korisnim i provjerenim psihoedukativnim sadržajima i savjetima.

Nadamo se da ste dobili ideje kako bi se možda mogli pripremiti u slučaju potresa ili na koji način bi mogli pomoći onima kojima je tad pomoć iznimno potrebna.

Ako želite podijelite s nama kako ste vi reagirali za vrijeme i nakon potresa ostavite nam komentar!