U prošlom članku, Što vide bebe-razvoj vida (I.dio), smo govorili o tome koliko je važna rana dijagnostika poteškoća na vidnom području, na što sve može vid utjecati, odnosno kako je povezan sa ostalim razvojnim područjima. Spomenuli smo anatomiju oka i na kraju 5 razvojnih miljokaza razvoja vida. U ovom članku ćemo objasniti što je to funkcionalni vid i kako je on povezan sa aktivnostima svakodnevnog života, kako ga procjenjujemo i tko vrši procjenu funkcionalnog vida, objasnit ćemo što je vizualna stimulacija i kakva ona mora biti. A u narednom članku ćemo se osvrnuti na neke prijedloge za prilagodbu okoline za bebe i za djecu koja imaju izazova na području vida.
Rođenjem vid je osjetilo koje je najmanje razvijeno, a u prošlim člancima smo već spomenuli da se prenatalno vid razvija zadnji te da je veoma kompleksan i u neurološkom smislu. Novorođenčad najbolje vidi jake kontraste kao što je crno-bijeli-crveni kontrast na udaljenosti od 30ak centimetara od očiju. Kroz različita istraživanja je uočeno kako bebe jako vole promatrati ljudska lica. Ona su im zanimljiva jer su dinamična, ekspresivna. Promatranje ekspresija lica, mimike, govora veoma je važno za razvoj jer su neka istraživanja ukazala kako novorođenče veoma rano počinje imitirati što je kroz razvoj bitno za kognitivnu, komunikacijsku, socioemocionalnu komponentu.
Kratko želim napomenuti kako je vid usko povezan i sa razvojem drugih razvojnih područja. Potrebno je što ranije otkriti poteškoće na području vida pregledom oftalmologa i funkcionalnom procjenom vida, jer ako dijete vidi samo pod određenim kutem i reagira samo na određenu razinu kontrasta, potrebno je prilagoditi okolinu i pristup djetetu prema dobivenim informacijama iz procjene. Rana intervencija je ključ! Jer ako se kasno uoči problem u vizualnom području, dijete će zaostajati u svim ostalim razvojnim područjima.
Jedno od najčešćih oštećenja vida kod djece je cerebralno oštećenje vida, čak 20-40% (Cerebralno oštećenje vida; Edukacijski centar Mali dom ; S.Seitz; PPT; 1.str.). Ono je najčešće uzrokovano perinatalnim oštećenjem mozga, a istraživanjima se pokazalo kako pravovremenom procjenom, individualiziranom intervencijom kroz vizualne stimulacije djeca duže zadržavaju vidnu pažnju i više koriste svoj vid. Cerebralno oštećenje vida je jedan od vodećih uzroka slabovidnosti, odnosno sljepoće kod djece (https://hrcak.srce.hr/109411).
On se procjenjuje kroz nekoliko područja, a to su:
- komunikacija
- aktivnosti svakodnevnog života
- orjentacija i kretanje
- zadaci na blizinu (Obilježje vizualnog razvoja, Edukacijski centar Mali dom; S.Seitz; 2018.; PPT 4.stranica)
Procjena funkcionalnog vida nam ukazuje koliko i na koji način dijete koristi svoj vid, a na temelju tih informacija stručnjaci planiraju individualiziranu intervenciju.
Procjenu vidnih funkcija i funkcionalnog vida provodi stručnjak koji je završio dodatnu edukaciju koja se kod nas zna održavati u Edukacijskom centru Malog Doma u Zagrebu, Procjena i (re)habilitacija vida. Stručnjak je tad educiran kako o provođenju procjene, tako i interpretaciji rezultata i planiranju intervencije prema dobivenim informacijama.
Pa će tako znati na koji način prilagoditi materijale, okolinu i predmete u svakodnevnom životu, pod kojim kutem se predmet može nuditi djetetu, koji i koliki kontrast se treba koristiti u radu sa djetetom, koju bi se veličinu predmeta trebalo nuditi djetetu na kojoj strani, i slično. Sve su to informacije koje su bitne kako bi se dijete potaknulo da osvijesti svoje ostatke vida, odnosno da maksimalno koristi svoj vid. Ponovnom evaluacijom mogu se uočiti napretci te se predmeti ponovno prilagođavaju jer ako predmeti i strategije ostaju isti, a napredak postoji, daljnji napredak neće biti moguć jer djetetu treba baš pravi izazov (ni prelagan ni pretežak). Pa se tako smanjuje kontrast ili veličina ponuđenog predmeta ili kut pod kojim se nudi predmet i slično. Zamislite da imate poteškoće na području vida i netko Vam nudi mali predmet bijele boje sa laganim pastelnim detaljima. Nećete niti primjetiti taj predmet, a kamo li posegnuti za njim. Zato je bitno ne izostaviti sagledavanje vida u procjeni.
Na primjer, ako želimo vidjeti da li se dijete oslanja na svoj vid i gleda u nas, možemo ukloniti sve zvučne podražaje iz okoline, ne smijemo ni mi govoriti, moramo paziti da nema svijetla iznad bebe što joj može otkloniti pažnju sa nas te se možemo nagnuti malo bliže iznad bebe. Promatramo da li nas gleda, da li nas je uočila, koliko dugo zadržava pažnju na nas kad joj se smijemo i mijenjamo ekspresiju lica.
Vizualne stimulacije omogućuju da se dijete bolje vizualno fokusira na predmet, da duže usmjeri pažnju na njega te da se time potaknu i druge razvojne komponente kao što su spoznaja, vid, komunikacija. Vizualne stimulacije omogućuju djetetu da nauče koristiti svoj ostatak vida ( Vizualne stimulacije; Edukacijski centar Mali dom; S.Seitz; PPT; 2.str.).
Prije vizulnih stimulacija prvo je potrebno znati da li dijete ima epileptične napadaje te se tada treba sa velikim oprezom pristupiti vizualnoj stimulaciji koja je bljeskajuća ili dok se koriste presijavajući predmeti. Naravno potrebno je imati i nalaz oftalmologa kao i rezultate procjene funkcionalnog vida.
Vizualnu stimulaciju treba prilagoditi potrebama djeteta. Započinje se, ovisno o rezultatima procjene, sa lakšim izazovima ka težim. Dakle, izazov se gradira ovisno o djetetovom napretku. Pa tako među prvim predmetima koji se mogu djetetu nuditi su veći predmeti koji su visokokontrastni, a napretkom se smanjuje postepeno ili veličina predmeta ili kontrast predmeta s ciljem maksimalnog korištenja vida. Treba posebno obratiti pozornost na znakove prestimuliranosti djeteta.
U sljedećem članku ćemo pružiti neke prijedloge kako prilagoditi svakodnevne predmete odnosno da okolina bude stimulativna za dijete.
Pomoćni izvori:
- http://www.lea-test.fi/index.html
- Cerebralno oštećenje vida; Edukacijski centar Mali dom; S.Seitz; PPT; 1.str.
- https://hrcak.srce.hr/109411
- Obilježje vizualnog razvoja, Edukacijski centar Mali dom; S.Seitz; 2018.; PPT 4.stranica
- Vizualne stimulacije; Edukacijski centar Mali dom; S.Seitz; PPT; 2.str.
- http://edukacijski.malidom.hr/UserDocsImages/Obavijesti%20o%20edukacijama/EC-01%20Obavijest%20o%20edukaciji%20VID%20temeljni.pdf
Ostavi komentar