Da li ste ikad razmišljali o tome što se događa sa Vašim djetetom dok je još u trbuhu? Kako se razvija? Što se događa u njegovu tek nastajućem neurološkom sustavu? U ovom članku ćemo Vam na što jednostavniji način pokušati približiti neke neurogenetske procese koji se događaju prenatalno, koji procesi se nastavljaju postnatalno i zašto su oni važni.

Moram naglasiti kako je ovaj cijeli tekst napisan na temelju različitih znanstvenih članaka, istraživanja raznih znanstvenika i stručnjaka te su izvučene samo osnove. Svi izvori su navedeni. Ovo je veoma kompleksno i široko područje te ćemo pokušati izdvojiti najosnovnije procese koji se događaju kako prenatalno tako i postnatalno na što jednostavniji način.

Sve što ćemo navesti ovdje je povezano i sa temom koju ćemo vremenom obraditi, a to je rana intervencija koja se, između ostalog, temelji i na plastičnosti mozga, odnosno sposobnosti mozga da se adaptira, mijenja na temelju iskustva. Da neuroplastičnost ne postoji, mi ne bi imali mogućnost naučiti nove stvari. Djecu možemo smatrati kao malene spužvice koje upijaju različite podražaje iz okoline, te način igre s njima, način komunikacije,… Sve utječe na njihov razvoj. Kad se rodimo imamo najviše neurona te vrijedi pravilo “Use it or lose it”.

Za početak ćemo objasniti što su to neurogenetski procesi. Neurogenetski procesi su promjene u strukturi mozga koje su vidljive za vrijeme fetalnog razvoja, uključujući pojavu prolaznih struktura i zona (I.Kostović, N.Jovanov-Milošević, M.Kostović-Srzentić, Z.Petanjek; Razvitak i strukturna plastičnost čovjekova mozga; 2005; str.6). Prema gore navedenim autorima (Kostović i suradnici, 2005) u neurogenetskim procesima se smatra proliferacija , migracija, sinaptogeneza, rast aksona, maturacija neurotransmitera te apoptotička smrt neurona. Zone koje ćemo spominjati su prolazne i vremenom nestaju. Izdvojit ćemo samo nekoliko osnovnih procesa i zona koje su bitne za razvoj, kako prenatalni tako i postnatalni.

Subplate “čekajuća” zona

Ovo je jedna od najvažnijih prolaznih fetalnih zona koja je važna za sam proces sinaptogeneze (koji ćemo malo kasnije pojasniti) što znači da je puna sinapsi. Ovo je zona koja je, uz ostale, bitna u razvoju moždane kore (Gyrus 4, 2014, 179-181, ). Zovu je još “čekajuća” zona jer se tu nalaze aferentna vlakna koja trebaju tek urasti u moždanu koru, a već proizvode svoje neurotransmitere. Ti aksoni su blizu kortikalne ploče dok njihovi postsinaptički neuroni tek nastaju u ventrikularnoj i subventrikularnoj zoni (Gyrus 4, 2014, 179-181, ).

Kako bi bilo lakše predočiti u kojem sloju se nalazi “čekajuća” zona, dolje je vizualni prikaz prolaznih fetalnih zona. Zamislite ove krugove kao slojeve mozga, tj. presjek prolaznih fetalnih zona kroz koje se kreću migracijski neuroni. Subplate zona se pojavljuje između 12-15 tjedna trudnoće, a postoji još 6-9 mjeseci postnatalno (Gyrus 4, 2014, 179-181, ). Dakle, u “čekajućoj” zoni se događa proces sinaptogeneze.

Sinaptogeneza

Sinaptogeneza je najznačajniji proces u razvitku. To je proces stvaranja, oblikovanja sinapsi. Prve sinapse se pojavljuju već u 3. mjesecu prenatalno iznad i ispod kortikalne ploče. Neuroni “subplate” zone su među prvima koji imaju sinaptičke veze (I.Kostović, N.Jovanov-Milošević, M.Kostović-Srzentić, Z.Petanjek; Razvitak i strukturna plastičnost čovjekova mozga; 2005; str.7).

Mijelinizacija

Kako bi objasnili mijelinizaciju, za početak ćemo na najjednostavniji način prikazati neuron.

Glavna funkcija neurona je prenošenje informacija. Dendriti sakupljaju informacije, dok akson, tj aksonski završetci prenose dalje informacije. Neuroni komuniciraju uz elektro-kemijske signale koji se prenose sinapsama (M.Jovančević, C,Ježić; Utjecaj istraživanja razvoja mozga na novi pristup poticanja ranog rasta i razvoja djece; Dijete Vrtć Obitelj; br.48; 2007. 4.stranica). Sinapsa je mjesto preko kojeg se signal šalje sa jednog neurona na drugi (aksonski završetci šalju, dendriti primaju) (https://hr.wikipedia.org/wiki/Sinapsa ). Preko sinaptičke pukotine se odašilju neurotransmiteri. To su kemijske tvari koje služe za komunikaciju između neurona, dakle prenose električne signale, a mogu biti inhibicijski i i facilitacijski (https://hr.wikipedia.org/wiki/Neuroprijenosnik). Ovisno o našem iskustvu sa okolinom neuroni su bolje povezani, gušći, brže provode informacije, što je dendrit aktivniji ima više trnova.

E sad..Čemu služi mijelinska ovojnica, što je to i što je mijelinizacija? Mijelin je mekana, bijela ovojnica sagrađena od lipida i bjelančevina (https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40686 ). Mijelinska ovojnica se nalazi oko aksona i pomaže u bržoj provodljivosti impulsa. Mijelinizacija je proces koji se nastavlja i postnatalno. Najpoznatije oštećenje bijele tvari u nedonoščadi je periventrikularna leukomalacija (https://www.bib.irb.hr/346194 ).

Postoji još različitih procesa koji se događaju u mozgu, no meni osobno su ovi bili veoma zanimljivi. Zanimljiv je način na koji mozak funkcionira, kako je sve međusobno povezano i sa razlogom, a koliko još toga ne znamo o mozgu!

Dakle, svaki proces, migracija neurona, svako umrežavanje neurona, svaki podražaj iz okoline, svaki smiješak upućen djetetu, svaka aktivnost, igra, svakodnevno postupanje sa djetetom, svako iskustvo je bitno za djetetov daljnji razvitak. Toliko je procesa koji se događaju kako prenatalno tako i postnatalno. Na nama je djeci pružiti različita iskustva, biti umjeren u svemu, pružiti im ljubav, sigurnost i zadovoljstvo kako bi svaki oku nevidljiv proces osigurao adekvatan razvoj djeteta.

U sljedećem članku ćemo govoriti o prenatalnom razvoju naših osjetila 🙂

Izvori:

1. I.Kostović, N.Jovanov-Milošević, M.Kostović-Srzentić, Z.Petanjek; Razvitak i strukturna plastičnost čovjekova mozga; 2005
2. Gyrus 4, 2014, 179-181
3. M.Jovančević, C,Ježić; Utjecaj istraživanja razvoja mozga na novi pristup poticanja ranog rasta i razvoja djece; Dijete Vrtć Obitelj; br.48; 2007. 4.stranica
4. https://hr.wikipedia.org/wiki/Sinapsa
5. https://hr.wikipedia.org/wiki/Neuroprijenosnik
6. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40686
7. https://www.bib.irb

Slike:

1. pixabay.com