alarm znakovi

Razvojno odstupanje-znakovi za alarm (I. dio)

Kako bi ustanovili da li postoje razvojna odstupanja potrebna je dobra, cjelokupna procjena. Potrebno je detektirati djecu koja su u rizičnoj skupini i napraviti probir. Razvojna odstupanja utvrđuju se različitim procjenama, upitnicima za roditelje, strukturiranim i nestrukturiranim opservacijama, pregledima te se izvođenje i ponašanje djece provlači kroz sva razvojna područja imajući na umu tipičan razvoj djeteta iste dobi djeteta koje se procjenjuje. Smatra se da dijete odstupa od tipičnog razvoja kada ne postiže određene miljokaze, odnosno ne usvaja određene vještine koje bi trebale u određenoj dobi biti prisutne.

Neki roditelji nisu upoznati sa vještinama koje bi dijete trebalo imati u određenoj dobi, dok kod nekih neka intuicija navodi da možda nešto nije u redu što u njima budi zabrinutost. Neki roditelji se zabrinu jer im dijete ne puže, obrate se stručnjaku za procjenu i zapravo stručnjak može procijeniti da li je u pozadini problem motoričke prirode, možda spoznaje, a možda je sve u redu samo treba malo oblikovati okolinu odnosno ponuditi djetetu predmet dalje od opsega dohvata kako bi dobilo priliku za puzanje jer ako mu je sve nadohvat ruke dijete se neće ni kretati. Zato je potrebna cjelokupna procjena koja će detaljnije ustanoviti u kojim područjima postoji izazov i da li on uopće postoji.

Npr. možemo imati slučaj da se čini da dijete kao da ne primjećuje osobe oko sebe. Trebamo eliminirati problem sa vidom organske prirode. Ako pregled stručnjaka pokaže da je organski sve uredno tada treba napraviti procjenu funkcionalnog vida. Tu procjenu provodi za to educiran stručnjak kako bi detektirao da li postoji problem u funckionalnom vidu djeteta. Funkcionalni vid je vid koji svakodnevno koristimo u planiranju i izvođenju svakodnevnih aktivnosti. Za to nam treba oštrina, uočavanje na blizinu, na daljinu, uočavanje detalja, cjelokupna slika, percepcija kontrasta, i drugo. Ako procjena pokaže npr. da dijete reagira samo na stavljanje mete pod određenim kutom sa visokokontrastnim predmetima tada će se cijela intervencija oblikovati za početak prema tome kako bi se dobio odgovor djeteta. Isto tako ako se čini da dijete gleda u rub kose, a ne u lice moramo prvo provjeriti gore navedeno, zatim okolinu da iznad nas nema neko jače svijetlo što može ometati dijete, može i žmirkati i tako izbjegavati kontakt, dok opet može značiti i neka druga sumnja.

Sve smo ovo naveli kako bi shvatili kako moramo široko razmišljati i u obzir uzimati različite stavke koje su međusobno povezane te je nekad teško zanti zbog čega se neko ponašanje pojavljuje. Rana intervencija je zapravo jako kompleksno područje te ovim primjerima ponovno ukazujemo koliko je bitna suradnja među stručnjacima.

Sada ćemo navesti neke vještine koje ako se ne pojave u određenom razdoblju bi nas mogla potaknuti da se obratimo stručnjacima.

Od rođenja do trećeg mjeseca života (0-3mjeseca):

  • Nema reakcije na glasne / iznenadne zvukove
  • Izostaje kontakt očima (8tjedana)
  • Vizualno ne prati predmete / osobe koje se sporije kreću
  • Ne reagira smješkom na skrbnikov glas (2 mjeseca)
  • Izostaje kontrola glave prilikom podizanja (3 mjeseca)
  • Izostaje socijalni smješak na temelju vizualne informacije (3 mjeseca)
  • Ne prinosi predmet ustima (4mjeseca)
  • Opstaje većina refleksa (3 mjeseca)
  • Palac je zarobljen u šaci (3 mjeseca)
  • Ne promatra šake i ne stavlja ih u usta (3mj)
  • Ne zadržava pogled prema skrbniku

Od trećeg do sedmog mjeseca života (3-7 mjeseci):

  • Ima izražene promjene u tonusu mišića
  • Ne istražuje igračke (3-6 mjeseci)
  • Ne hvata stopala (3-6 mjeseci)
  • Ne okreće se prema osobi koja govori (3-6 mjeseci)
  • Nema koordinirane pokrete očiju
  • Ne prati igračku koja je pala i kotrlja se
  • Pokazuje veću osjetljivost na promjene u osvjetljenju
  • Ne pokazuje emotivnu vezanost za skrbnika
  • Ne pokazuje interes promatranja ljudskih lica i ne reagira smješkom na poznata lica
  • Izostaju tri modaliteta igre sa predmetom (treskanje, lupkanje, stavljanje u usta)
  • Ne poseže prema predmetu cilju usmjereno (5-6mjeseci)
  • Ne okreće se sa leđa na trbuh
  • Ne smije se liku u ogledalu (6-8  mjeseci)
Slika 1.Prikaz znakova za alarm 0-7mjeseci
(pomoćni izvor: M.Konkoli Zdešić, A.Validžić Požgaj; PPT Opservacija razvojnih obilježja; 2019.)

U obzir treba uzeti da li je dijete rođeno prijevremeno ili ne. Tada se uzima djetetova korigirana dob. Djetetova kronološka dob je njegova stvarna dob, dok je korigirana dob zapravo ona prema kojoj treba pratiti djetetov razvoj ako je dijete prematurus. Dobije se tako da se od kronološke dobi oduzme onoliko tjedana koliko je nastupio prijevremeni porod. Tada se djetetov razvoj i miljokazi prate prema korigiranoj dobi do druge godine života (https://bebimil.hr/savjetovaliste/moja-beba/bebe-palcici-nedonosce-226/).

U idućem članku ćemo navesti daljnje znakove koji nam mogu upaliti alarm da se uputimo na procjenu.

Pomoćni izvori:

  1. M.Konkoli Zdešić, A.Validžić Požgaj; PPT Opservacija razvojnih obilježja; Znaci upozorenja; 7.str.; Stručna podrška u ranoj razvojnoj dobi; VIb modul; 2019)
  2. https://bebimil.hr/savjetovaliste/moja-beba/bebe-palcici-nedonosce-226/

Izvor slike:

  1. pixabay.com